Predijabetes – znakovi upozorenja!

Što je predijabetes?

Poremećaj metabolizma kod kojeg je razina glukoze u krvi viša od normalne, ali nije dovoljno visoka da bi vam se dijagnosticirao dijabetes. To je znak upozorenja koji ukazuje na potrebu za promjenom načina života. Osobe s predijabetesom obično razviju dijabetes tipa 2 u roku od nekoliko godina i također su izložene povećanom riziku od ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su moždani udar i bolesti srca.

Tko je u riziku?

Možete biti izloženi riziku od razvoja dijabetesa ili predijabetesa ako:

• Imate više od 45 godina
• Imate prekomjernu tjelesnu masu
• Imate roditelja, brata ili sestru s dijabetesom
• Imali ste gestacijski dijabetes
• Imate dijagnosticiran visok krvni tlak
• Niste fizički aktivni barem 3x tjedno

S obzirom na to da predijabetes nema specifičnih i jasnih simptoma, postoji mogućnost da ga imate, a da toga niste svjesni. Prije nego što ljudi razviju dijabetes tipa 2, oni gotovo uvijek imaju predijabetes. Moguće je da imate neke simptome dijabetesa ili čak neke komplikacije. Stoga je važno prepoznati čimbenike rizika i krenuti s preventivnim mjerama.

Kako smanjiti rizik?

Ne možete kontrolirati svaki čimbenik rizika, međutim promjene životnih navika mogu uvelike spriječiti ili odgoditi pojavu predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Uz nekoliko praktičnih smjernica smanjite rizik:

• Redukcija tjelesne mase
  Ukoliko imate prekomjernu tjelesnu masu, ciljajte izgubiti 5 – 7 % vaše trenutne tjelesne mase.
• Pravilna prehrana
  Davanje prioriteta nutritivno bogatim namirnicama, zajedno s drugim zdravim životnim navikama, može značajno doprinijeti održavanju optimalne razine šećera u krvi. Prvi korak za stvaranje održivih promjena prehrambenih navika je razmisliti o svom trenutnom obrascu prehrane i identificirati nekoliko područja za poboljšanje.

Prvenstveno razmislite što od namirnica možete uključiti u svoju prehranu kako bi ona bila uravnoteženija i nutritivno bogatija.

Vlakna pomažu u regulaciji apetita, kontroli šećera u krvi i prevenciji kroničnih bolesti, stoga se preporučuje odabir onih izvora ugljikohidrata bogatih vlaknima, poput voća, povrća, graha, leće, graška i cjelovitih žitarica (ječam, proso, heljda, zob, kvinoja, pir).

Protein je nutrijent koji također pomaže kod osjećaja sitosti. Svakom obroku dodajte kvalitetne izvore proteina s niskim udjelom zasićenih i trans masti, poput ribe, peradi, niskomasnih mliječnih proizvoda i mahunarki.

Kod unosa masti fokusirajte na nezasićene u odnosu na zasićene i trans masti, čiji je visok unos povezan s povećanim rizikom od bolesti srca, pretilosti i inzulinske rezistencije. Češće birajte izvore masti poput maslinovog ulja, sjemenki, orašastih plodova i masnih riba.

Promjena prehrane s ciljem smanjenja rizika od razvoja dijabetesa ne morat podrazumijevati potpunu eliminaciju vaših omiljenih namirnica. No, podrazumijeva prilagodbu učestalosti i količine konzumacije određene hrane. Prvenstveno, to se odnosi na namirnice koje sadrže rafinirane i jednostavne ugljikohidrate. Ugljikohidrati predstavljaju primarni izvor energije neophodan za funkciju mozga, mišića te brojnih staničnih procesa, no pretjerani unos rafiniranih ugljikohidrata, posebice u obliku dodanog šećera, može imati štetne zdravstvene učinke. 

Stoga se preporučuje ograničiti unos slatkiša, kolača, pekarskih proizvoda i zaslađenih napitaka. Naime, ovi proizvodi su često sadrže skrivene šećere te su nutritivno vrlo siromašni. Uz to, važno je istaknuti da alkoholna pića također predstavljaju oblik ugljikohidrata i trebalo bi ih se konzumirati umjereno – općenito, a posebno ako vam je dijagnosticiran predijabetes.

Vodite računa o veličini svojih porcija. Zapamtite, ne biste trebali unositi više kalorija nego što je vašem tijelu potrebno. Kontroliranjem veličine obroka možete pridonijeti održavanju zdrave tjelesne težine i boljoj ravnoteži prehrane.

• Tjelesna aktivnost
  Ciljajte na najmanje 30 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta, kao što je brzo hodanje, većinu dana u tjednu. Trudite se napraviti male promjene kako biste svaki dan bili aktivniji.
• Prestanak pušenja
  Ukoliko pušite, izazovite sami sebe da prestanete. Pušenje je uzrok mnogih neželjenih stanja povezanih sa zdravljem i dovodi do daljnjih komplikacija dijabetesa.
• Redovite liječničke kontrole
  Redovit odlazak liječniku izuzetno je važan za rano otkrivanje, pravovremeno upravljanje i praćenje. Liječnik će moći pratiti vašu razinu glukoze u krvi tijekom vremena kako bi uočio eventualne promjene i odredio daljnje korake.

Rana intervencija u predijabetesu ključ je uspješnog ”preokreta”, a pravilna prehrana igra veliku ulogu u tom procesu. Ako sumnjate da možda imate dijabetes ili predijabetes, važno je konzultirati se sa svojim liječnikom.

Također, može biti korisno konzultirati se s nutricionistom kako biste dobili individualizirane smjernice o prehrani i načinima kako najbolje upravljati svojim zdravljem.

Za sve informacije o planu i kontroliranoj prehrani, obratite se Eleonori na objavljenje kontakte!