Prehrana
DORUČAK
RUČAK
MEĐUOBROK
VEČERA
Prehrana je izuzetno važna u životu svakog pojedinca, a posebice dijabetičara. Cijelokupna dijagnoza, terapija i život ovise o prehrani. Vjerujem da su s ovom činjenicom upoznati mnogi dijabetičari koji, u svojim počecima moraju vagati svaki zalogaj, a svaki taj zalogaj preračunavati u broj jedinica inzulina. Moram priznati da je vaga dugo godina bila moj osnovni alat u provodenju terapije. Svi smo upoznati i s tablicom hrane, njene težine, a u skladu s količinom kalorija koje bi trebali unijeti kroz dan.
Vremenom sam sve manje koristio vagu, a danas ju uopće ne koristim (iako bih ponekada trebao). Kroz sve sam godine dobio osjećaj za hranu i količine (iako se i sam nekada prevarim pa se to očituje u višim ili nižim vrijednostima sećera u krvi). Također je važno napomenuti da nešto što je vrijedilo prije 15-20 godina danas ne vrijedi te je dobro biti u korak s tablicama i količinama hrane i unosom jedinica inzulina. Puno nam o tome govore nutricionisti, te ukoliko imamo mogućnosti, možemo unijeti dovoljam broj kalorija s manje inzulina, a da opet budemo siti.
Često ljudima govorim da sam se u proteklih 20 godina najeo 5-6 puta, a nakon svakog obroka odlazim od stola s djelomično napunjenim želucem – medutim to je naša borba i živi se s time 🙂
PREPORUKE
- Jedite raznovrsnu hranu unutar svake skupine hrane kako biste osigurali adekvatan unos važnih hranjivih sastojaka.
- Jedite puno voća i povrća. Svježe voće i povrće pruža puno vitamina i minerala kao i vlakna koja su nam potrebna. Da biste ograničili odlaske na tržnicu ili supermarket, osim svježeg voća i povrća, možete kupiti i smrznuto ili konzervirano voće i povrće. Voće i povrće sačuvano na ovakav način sadrži istu količinu vitamina i minerala kao i svježe voće i povrće, ali tijekom konzerviranja i u preradi ovih proizvoda ponekad se dodaju i drugi sastojci poput šećera, soli ili konzervansa. Obavezno pročitajte deklaracije kako biste mogli odabrati opcije koje su najbolje za vas i vašu obitelj.
- Konzumirajte cjelovite žitarice, orašaste plodove, zdrave masnoće (maslinovo, sezamovo ili kikirikijevo ulje te druga ulja bogata nezasićenim masnim kiselinama).
- Pazite na unos masti, šećera i soli. Mnogi ljudi u vrijeme visokog stresa koriste hranu kao utjehu, što može dovesti do prekomjernog unosa kalorija. Nadalje, hrana u kojoj nalazimo utjehu često je vrlo ukusna baš zato jer sadrži veliku količinu masti, šećera, soli i kalorija. Pokušajte izbjegavati jesti previše ovakve hrane. U ovom slučaju su vam također korisne deklaracije da možete ograničiti kupnju i jedenje ovih sastojaka kojih u pravilnoj prehrani treba ionako biti u ograničenim količinama.
- Nastavite prakticirati dobru higijenu hrane. Zbog pandemije COVID-19 mogli biste se više zabrinuti za sigurnost hrane, međutim, COVID-19 je respiratorni virus i nije bolest koja se prenosi hranom. Nema dokaza da se bolest može širiti kontaktom s kupljenom hranom. Uvijek je dobro zapamtiti na koji način možemo podržati sigurnost hrane primjenjujući pet načela sigurnosti hrane: održavati hranu čistom, odvajati sirovo i kuhano, temeljito kuhati, držati hranu na sigurnim temperaturama i koristiti sigurnu vodu i sirove namirnice.
- Redovito pijte vodu. Održavajte dobru hidraciju tijela; uglavnom pijenjem obilne količine obične vode (6 – 8 čaša dnevno za većinu odraslih osoba), također pomažete imunološkom sustavu. Pijenje vode umjesto napitaka zaslađenih šećerom također pomaže u smanjenju rizika od konzumiranja previše kalorija te osigurava unos manje količine kalorija, a time i pomaže regulaciji tjelesne težine.
- Ograničite konzumaciju alkohola. Alkoholna pića imaju malu hranjivu vrijednost, često su bogata kalorijama, a prekomjerna konzumacija povezana je s brojnim zdravstvenim problemima. Ako pijete alkohol, neka to bude u umjerenoj količini.