Bezglutenska prehrana kod osoba sa šećernom bolešću

Kod osoba oboljelih od celijakije, gluten – protein prisutan u pšenici, ječmu i raži, izaziva autoimuni odgovor u organizmu. To dovodi do oštećenja crijevne sluznice i brojnih drugih zdravstvenih problema. Jedini način da se spriječe ozbiljne posljedice ove bolesti jest striktno izbjegavanje glutena u prehrani, što predstavlja osnovu liječenja koje traje cijeli život.

Prosječna učestalost celijakije kod osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 iznosi oko 6 %, dok je u općoj populaciji taj postotak znatno niži, oko 1 %. S druge strane, veza između glutena i razvoja šećerne bolesti tipa 1 još uvijek nije potpuno razjašnjena. Iako se spominje mogućnost da gluten može imati ulogu u razvoju ove bolesti, trenutačno ne postoje dovoljno čvrsti znanstveni dokazi koji bi dokazali uzročnu povezanost između glutena i šećerne bolesti tipa 1.

Potrebno je strogo pridržavanje bezglutenske prehrane i pažljivo pridržavanje svih smjernica za pripremu jela kako bi se smanjio rizik od kontaminacije glutenom. Osobe s celijakijom moraju biti izuzetno oprezne u svakodnevnom životu, jer čak i minimalne količine glutena mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. To uključuje pažljivi odabir namirnica, korištenje posebnih kuhinjskih alata i temeljito čišćenje površina kako bi se izbjegla bilo kakva kontaminacija. Budući da su žitarice koje prirodno sadrže gluten u našem podneblju uvelike zastupljene u svakodnevnoj prehrani, bezglutenska prehrana zna biti veliki izazov za oboljele.

Prag tolerancije glutena za osobe oboljele od celijakije iznosi samo 10 do 20 mg dnevno. Zbog toga je izuzetno važno pažljivo razmotriti sve potencijalne izvore glutena, uključujući lijekove, kozmetičke proizvode i dodatke prehrani. Mnogi od tih proizvoda mogu sadržavati skrivene tragove glutena. Oznaka za bezglutenski proizvod je znak prekriženog klasja, koji označava da proizvod ne sadrži gluten. 

Osobe oboljele od celijakije trebaju provjeriti i navode proizvođača koji potvrđuju da proizvod ne sadrži gluten. Proizvodi označeni kao bezglutenski smiju sadržavati najviše 20 mg glutena po kilogramu proizvoda, a ova oznaka pomaže osigurati sigurnost oboljelih od celijakije.  

Bezglutenske žitarice izuzetno su poželjne u prehrani osoba oboljelih od celijakije. Među njima, dozvoljeno je konzumirati rižu, proso, kukuruz, heljdu, kvinoju, amarant i bezglutensku zob. Povrće, voće, mlijeko i mliječni proizvodi također su namirnice koje prirodno ne sadrže gluten, kao i meso, perad, riba, mahunarke i jaja.

Kod osoba koje boluju od šećerne bolesti i celijakije, bezglutenska prehrana mora biti potpuno usklađena s prehrambenim smjernicama za osobe sa šećernom bolešću. Ovo usklađivanje nije jako  zahtjevno jer postoje brojne žitarice, mahunarke i njihove prerađevine bez glutena, koje omogućuju zdravu i uravnoteženu prehranu za osobe s obje bolesti.

Bezglutenska dijeta nije štetna za organizam ako se dobro planira, ali ni ne preporuča se kod osoba koje nemaju dijagnozu kao strategija za gubitak tjelesne mase ili regulaciju šećerne bolesti. Bezglutenski proizvodi često imaju lošiju nutritivnu kvalitetu jer se prilikom njihove proizvodnje primarno fokusira na uklanjanje glutena, a manje na nutritivnu gustoću. Zbog toga mnogi od tih proizvoda mogu biti siromašniji vlaknima, vitaminima i mineralima, a ponekad sadrže više aditiva i praznih kalorija.