Uloga šećerne bolesti u razvoju kardiovaskularnih oboljenja!

Problemi koji mogu nastati

Šećerna bolest (diabetes mellitus), koja je 2021.g. zahvaćala 537 milijuna ljudi diljem svijeta, doprinosi cijelom nizu oštećenja različitih tkiva i organa, a u kardiovaskularnom sustavu značajne su mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije šećerne bolesti. Komplikacije šećerne bolesti nastaju zbog različitih metaboličkih poremećaja koji su prisutni, a jedan od mehanizama putem kojih dolazi do promjena je oštećenje različitih bjelančevina prevelikom koncentracijom glukoze (šećera) u krvi (neenzimatska glikozilacija bjelanĉevina).

Mikrovaskularne komplikacije podrazumijevaju promjene/poremećaje koji zahvaćaju male krvne žile mrežnice oka, bubrega i živaca. Tako šećerna bolest pridonosi poremećajima koji se nazivaju dijabetička retinopatija (uz oštećenje mrežnice oka), dijabetička nefropatija (oštećenje bubrega) i dijabetička neuropatija (oštećenje živaca).

Makrovaskularne komplikacije uključuju ubrzan razvoj ateroskleroze, a to znači da dolazi do oštećenja i zadebljanja unutarnjih slojeva arterija u tijelu. Takva oštećenja mogu značajno suziti arterije (krvne žile) i time ometati normalan protok krvi u različitim dijelovima tijela. To može dovesti do različitih ozbiljnih i opasnih stanja i bolesti. Osim što ometaju normalan protok tkiva, ova aterosklerotska suženja krvnih žila mogu „pucati“ i dovesti do stvaranja ugrušaka u krvnim žilama, što može naglo začepiti krvnu žilu i prouzrokovati akutne bolesti poput srčanog udara (infarkta) ili moždanog udara.

U spomenute makrovaskularne komplikacije šećerne bolesti spadaju koronarna bolest srca (koja podrazumijeva oštećenja i suženja malih arterija koje opskrbljuju sam srčani mišić krvlju), cerebrovaskularna bolest (oštećenja i suženja arterija u mozgu) i perifernu arterijsku bolest (oštećenja i suženja arterija u nogama, što može dovesti do bolova u nogama, stvaranja kroničnih rana koje otežano zarastaju ili čak do gangrene). Oštećene i sužene mogu biti, primjerice, i velike arterije u trbuhu ili na vratu, a takve promjene arterija također mogu dovesti do dodatnih problema, kao što je npr. moždani udar.

Osim s ovim komplikacija, šećerna bolest je povezana i s razvojem atrijske fibrilacije (jedna česta vrsta srčane aritmije) i sindromom zatajivanja srca, a s obzirom da šećerna bolest oštećuje bubrege, kronično zatajivanje bubrega također pridonosi daljnjem razvoju kardiovaskularnih oboljenja.

Što činiti kako bi se smanjila vjerojatnost nastanka kardiovaskularnih bolesti u osoba koje imaju šećernu bolest?

Potrebno je u sklopu zdravstvene skrbi učiniti procjenu individualnog kardiovaskularnog rizika za svakog pacijenta i (uz pomoć pregleda i dijagnostičkih pretraga) procijeniti je li došlo (i u kojem stupnju) do oštećenja ciljnih organa. Mjere koje se mogu poduzeti u svrhu redukcije kardiovaskularnog rizika svrstavaju se u mjere koje ne uključuju liječenje lijekovima (nefarmakološke mjere, promjene životnog stila) i liječenje lijekovima. Potrebno je istovremeno provoditi sve prikladne mjere koje su nam na raspolaganju kako bismo, združenim metodama, što više smanjili rizik za nastanak i pogoršanje kardiovaskularnih bolesti.

Jedna od najvažnijih mjera koje mogu biti vrlo korisne je sniženje tjelesne mase (u osoba koje su pretile ili imaju prekomjernu tjelesnu masu). To se postiže promjenom prehrane i, djelomično, pojačanom tjelesnom aktivnošću. Tjelesna aktivnost ima višestruke korisne učinke, nevezano za sniženje tjelesne mase (preporučuje se 150 minuta tjedno tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, uz individualnu prilagodbu ovisno o drugim bolestima i stanjima). Prehrana treba biti uravnotežena, kako bi pokrila sve nutritivne potrebe, a u osobe koje imaju pretilost ili prekomjernu tjelesnu težinu ista se može jedino regulirati ako se smanji ukupni kalorijski unos. Preporučena je mediteranska prehrana sa sniženim unosom soli i visokim unosom nezasićenih masnih kiselina. Ako osoba unatoč pokušajima korekcije prehrane i stupnja tjelesne aktivnosti ne može postići (ili dugoročno održati) adekvatnu tjelesnu masu, sada su na raspolaganju i izrazito učinkoviti lijekovi koji u tome mogu značajno pomoći, a istovremenu smanjiti rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Neki od tih lijekova su baš i razvijeni za liječenje šećerne bolesti, a istovremeno pomažu u mršavljenju. Važna je i podrška zdravstvenih djelatnika, obitelji i zajednice, a korisna može biti i psihološka podrška. Pretilost je bolest i treba je kao takvu tretirati, bez stigmatizacije pacijenata. U osoba koje imaju izrazitih problema s teškim stupnjevima pretilosti, a kojima prethodne mjere ne pomažu, postoji i opcija barijatrijske kirurgije, dakle kirurških zahvata koji pridonose mršavljenju. Ključno je konzultirati se s liječnicima. Danas se sve više širi svijest o tome koliko je važno obratiti pozornost na tjelesnu masu i uz konzultaciju s liječnikom razmotriti opcije koje su na raspolaganju kako bi se postigli pozitivni pomaci. To u konačnici može doprinijeti poboljšanju kvalitete života i produženju trajanja života, uključujući smanjenje rizika za nastanak i razvoj ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

Potrebno je prestati pušiti kako bi se smanjio kardiovaskularni rizik.

Nužno je optimalno liječiti šećernu bolest i postizati što optimalniju regulaciju glikemije (kontrolu razine šećera u krvi), uključujući razinu HgA1C nižu od 7% (to je pokazatelj srednjoročne regulacije šećera u krvi). Ovo je samo općenita granica, a točne optimalne ciljne razine kontrole glikemije potrebno je individualno odrediti ovisno o drugim bolestima, trajanju šećerne bolesti i očekivanom trajanju života. U tu svrhu sada je dostupan cijeli niz modernih lijekova koji mogu pomoći u boljoj regulacije glikemije, uključujući i nove lijekove koji jasno pokazuju korist u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti u bolesnika sa šećernom bolešću.

Istovremeno je ključno optimizirati liječenje povišenog krvnog tlaka (hipertenzije) i povišenih razina masnoća u krvi (dislipidemije) jer ove bolesti značajno i združeno dodatno povisuju kardiovaskularni rizik. I na tom polju postoje sve učinkovitije opcije za liječenje i korisno je redovito se konzultirati s nadležnim liječnicima.

Ako je već došlo do razvoja kardiovaskularnih bolesti u osobe koja ima šećernu bolest, izrazito je bitno te bolesti optimalno liječiti, usporiti njihovo napredovanje i pokušati ograničiti njihove štetne učinke na organizam. Postoje međunarodno prihvaćene kliničke smjernice koje daju specijalistima i užim specijalistima detaljne upute kako pristupiti kardiovaskularnim bolestima u pacijenata sa šećernom bolešću i na koji način bolesnike dugoročno pratiti ovisno o specifičnoj kardiovaskularnoj bolesti koju imaju.

Uz provođenje svih mjera koje nam stoje na raspolaganju, bolesnici sa šećernom bolešću mogu značajno pozitivno utjecati na svoje kardiovaskularno zdravlje.

Klinička praksa

Kardiolozi i drugi liječnici koji se bave zbrinjavanjem kardiovaskularnih bolesti se redovito i često susreću u svom svakodnevnom kliničkom radu s pacijentima koji boluju od šećerne bolesti. Razlog tomu je upravo činjenica da bolesnici koji imaju šećernu bolest puno češće razvijaju kardiovaskularne bolesti i pod značajno su većim rizikom. Timski, multidisciplinarni rad, između liječnika primarne zdravstvene zaštite (obiteljskih liječnika), internista, dijabetologa, kardiologa i drugih specijalnosti, ali i drugih zdravstvenih djelatnika kao što su medicinske sestre/tehničari, ljekarnici, nutricionisti, psiholozi itd., neophodan je ako želimo postići najoptimalnije rezultate i najbolje ishode za naše pacijente sa šećernom bolešću. Velika odgovornost je i na pacijentu samome, koji si može učiniti veliku korist ako se pridržava svih uputa, uključujući nefarmakološke upute i upute o uzimanju svih lijekova kako je propisano, uz ogromnu važnost redovitih konzultacija s članovima sustava zdravstvene skrbi. Dobra informiranost i edukacija pacijenata su neophodne, a boljom edukacijom svojih pacijenata zdravstveni djelatnici postižu i bolje dugoročne uspjehe u liječenju. Pojavnost šećerne bolesti na žalost raste, sve je veći broj oboljelih, a procjenjuje se da će 2045. godine biti ukupno 783 milijuna bolesnika u svijetu (što je prevalencija od čak 12.2%). Značajan udio populacije, prema tome, ima šećernu bolest ili će je možda dobiti. Ova činjenica dodatno naglašava važnost dobre informiranosti i edukacije o šećernoj bolesti i njezinim kardiovaskularnim komplikacijama.