Kako visoke temperature utječu na organizam i što možete učiniti da ostanete sigurni!?

Ljeto mnogima donosi više vremena na otvorenom, godišnje odmore i više kretanja. Međutim, posljednjih godina svjedočimo sve češćim toplinskim valovima tijekom kojih temperature danima prelaze 35 °C. Takvi uvjeti predstavljaju ozbiljan izazov za ljudski organizam, a posebno za osobe koje žive s dijabetesom.

Iako se često govori o opasnosti od sunčanice ili toplinskog udara, manje je poznato da visoke temperature mogu značajno utjecati i na regulaciju glukoze u krvi, djelovanje inzulina te povećati rizik od dehidracije i akutnih komplikacija. Upravo zato osobe s dijabetesom tijekom ljetnih mjeseci trebaju posvetiti dodatnu pozornost svakodnevnim navikama.

Što se događa s organizmom tijekom velikih vrućina?

Ljudsko tijelo održava stabilnu unutarnju temperaturu znojenjem i širenjem krvnih žila u koži. Na taj način višak topline otpušta se u okolinu. Međutim, kada je temperatura zraka vrlo visoka, osobito uz povećanu vlagu, sposobnost organizma da se hladi postaje znatno manje učinkovita.

Kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu, tijelo troši više tekućine. Ako se izgubljena voda ne nadoknađuje dovoljno brzo, dolazi do dehidracije. Smanjuje se volumen krvi, srce radi pod većim opterećenjem, a bubrezi dobivaju manje krvi, što može dovesti do poremećaja njihove funkcije. U težim slučajevima razvijaju se toplinska iscrpljenost ili toplinski udar, stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Zašto dijabetes povećava rizik?

Kod osoba s dijabetesom situacija je nešto složenija. Povišene vrijednosti glukoze potiču pojačano mokrenje, pa organizam gubi još više tekućine nego kod osoba bez dijabetesa. Time se povećava rizik od dehidracije, a ona dodatno koncentrira glukozu u krvi, stvarajući začarani krug.

Istodobno, visoke temperature mogu promijeniti način na koji organizam apsorbira inzulin. Zbog bolje prokrvljenosti kože inzulin se kod nekih osoba apsorbira brže nego inače, što povećava mogućnost hipoglikemije. Kod drugih će prevladati učinak dehidracije i fiziološkog stresa pa će vrijednosti glukoze porasti. Upravo zato tijekom toplinskog vala nije neuobičajeno primijetiti veće oscilacije glikemije nego tijekom ostatka godine.

Posebnu pozornost trebaju obratiti osobe koje imaju dijabetičku neuropatiju ili autonomnu neuropatiju. Oštećenje živaca može smanjiti sposobnost znojenja, zbog čega se organizam teže hladi i povećava se rizik od pregrijavanja.

Visoke temperature mogu utjecati i na terapiju

Malo je poznato da inzulin spada među lijekove osjetljive na temperaturu. Ako se čuva iznad preporučenih vrijednosti, primjerice u automobilu, na plaži ili na izravnom suncu, može izgubiti dio svoje učinkovitosti. Posljedica mogu biti neočekivano visoke vrijednosti glukoze unatoč pravilno primijenjenoj dozi.

Slični problemi mogu se javiti i kod osoba koje koriste senzore za kontinuirano mjerenje glukoze ili inzulinske pumpe. Pojačano znojenje često dovodi do odljepljivanja senzora ili slabijeg prianjanja infuzijskih setova, pa tijekom ljeta vrijedi razmotriti korištenje dodatnih zaštitnih flastera.

Kako se zaštititi tijekom toplinskog vala?

Najvažnija mjera je redovita hidracija. Vodu je potrebno piti tijekom cijelog dana, a ne tek kada se pojavi osjećaj žeđi jer je tada organizam već djelomično dehidriran. Kod osoba koje se više znoje ili provode više vremena na otvorenom korisno je nadoknaditi i elektrolite, ali treba birati pripravke bez dodanog šećera ili s vrlo malim udjelom ugljikohidrata.

Vrijednosti glukoze preporučljivo je kontrolirati češće nego inače. Korisnici senzora trebaju obratiti pažnju na eventualna odstupanja između očitanja senzora i stvarne glikemije, osobito ako postoje znakovi dehidracije. Ako primijetite neuobičajeno visoke ili niske vrijednosti koje se teško korigiraju, vrijedi provjeriti je li inzulin bio izložen visokim temperaturama.

Fizičku aktivnost najbolje je planirati u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada su temperature niže. Intenzivno vježbanje usred dana dodatno povećava rizik od dehidracije i hipoglikemije. Boravak u klimatiziranim prostorima tijekom najtoplijeg dijela dana također može značajno smanjiti opterećenje organizma.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti stopalima. Vrući pijesak, beton ili kamen mogu izazvati opekline koje osobe s dijabetičkom neuropatijom ponekad neće odmah osjetiti. Zato se preporučuje nošenje obuće i svakodnevni pregled stopala, osobito nakon boravka na plaži ili uz bazen.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako se tijekom velikih vrućina pojave jaka slabost, vrtoglavica, zbunjenost, povraćanje, prestanak znojenja uz izrazito vruću kožu ili izrazito visoke odnosno niske vrijednosti glukoze koje se ne mogu ispraviti uobičajenim mjerama, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Kod osoba s dijabetesom takva se stanja mogu razviti brže nego kod opće populacije.

Zaključak

Toplinski valovi više nisu rijetkost nego dio svakog ljeta. Za osobe koje žive s dijabetesom oni predstavljaju dodatni izazov jer utječu na hidraciju, regulaciju glukoze i učinkovitost terapije. Dobra priprema, redovit unos tekućine, češće praćenje glikemije te pravilno čuvanje inzulina jednostavne su mjere koje mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija. Uz malo dodatnog opreza moguće je sigurno provesti i najtoplije dane ljeta.