14. studeni – Svjetski dan dijabetesa

Svjetski dan dijabetesa (WDD) utemeljila je Međunarodna zaklada za dijabetes (IDF) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) 1991. godine, a službenim Danom Ujedinjenih naroda postao je 2006. godine Rezolucijom UN-a 61/225.

Dan 14. studenog odabran je u spomen na rođendan Sir Fredericka Bantinga, suotkrivača inzulina zajedno s Charlesom Bestom 1922. godine.

Kampanje koje se organiziraju na Svjetski dan dijabetesa označene su “Logoplavim krugom”, koji je nastao 2007. godine, odmah nakon što je dan službeno priznat od strane Ujedinjenih naroda, i od tada se Plavi krug smatra globalnim simbolom svjesnosti o dijabetesu i označava koalicija globalnih dijabetičarskih zajednica u borbi protiv rastućih slučajeva dijabetesa.

DIJABETES U SVIJETU

Više od pola milijarde ljudi diljem svijeta živi s dijabetesom, pogađa muškarce, žene i djecu svih dobi u svakoj zemlji, a predviđa se da će se taj broj više nego udvostručiti na 1,3 milijarde ljudi u sljedećih 30 godina, pri čemu će svaka zemlja doživjeti povećanje.

Najnoviji i najopsežniji izračuni pokazuju da je trenutna globalna stopa prevalencije 6,1%, što dijabetes čini jednim od 10 vodećih uzroka smrti i invaliditeta. Na razini superregije, najviša stopa je 9,3% u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, a predviđa se da će taj broj skočiti na 16,8% do 2050. Predviđa se da će stopa u Latinskoj Americi i na Karibima porasti na 11,3%.

Dijabetes je bio posebno očigledan kod ljudi od 65 i više godina u svakoj zemlji i zabilježio je stopu prevalencije od više od 20% za tu demografsku skupinu diljem svijeta. Najviša stopa bila je 24,4% za one u dobi između 75 i 79 godina. Ispitujući podatke po super-regiji, Sjeverna Afrika i Bliski istok imali su najvišu stopu od 39,4% u ovoj dobnoj skupini, dok su Srednja Europa, Istočna Europa i Središnja Azija imao najnižu stopu od 19,8%.

Gotovo svi globalni slučajevi (96%) su dijabetes tipa 2 (T2D); svih 16 proučavanih čimbenika rizika bilo je povezano s T2D. Visoki indeks tjelesne mase (BMI) bio je primarni rizik za T2D – koji je uzrokovao 52,2% invaliditeta i smrtnosti od T2D – a slijede ga rizici vezani uz dijetu, ekološki/profesionalni rizici, uporaba duhana, niska tjelesna aktivnost i uporaba alkohola.

. 

DIJABETES U HRVATSKOJ

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2023. bilo 395.058 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,8 % u 2022. godini.

U nastavku prikazujemo broj dijabetičara prema tipu i županijama u 2023. godini te broj novootkrivenih dijabetičara prema tipu i županijama u 2022. godini. Iz tablice je vidljivo, a što je i logično da županije s najvećom populacijom imaju i najveći broj oboljenih. Također je zadnimljivo da je otprilike 10% dijabetičara s tipom 1 na ukupni broj oboljelih u svakoj županiji.

U zaključku je i vidljivo da 91% dijabetičara boluje od dijabetesa tipa 2, dok 9% otpada na tip 1.